Procjenjuje se da je realni BDP Grčke porastao za 2,2% u 2023. godini, nešto niže nego u jesenskoj prognozi. Nakon snažnog oporavka 2022. godine, rast potrošnje se značajno smanjio, ali je ostao jedan od glavnih pokretača rasta prošle godine. Uprkos pooštravanju uslova finansiranja, investicije su dale značajan doprinos zahvaljujući snažnoj građevinskoj aktivnosti i implementaciji Plana oporavka i otpornosti (RRP). Sporiji oporavak grčkih ključnih trgovinskih partnera EU od očekivanog utjecao je na rast izvoza, a neto izvoz je ipak imao pozitivan doprinos rastu.

Očekuje se da će ekonomski rast ostati općenito stabilan na 2.3% u 2024. i 2025. godini, uglavnom kao što se očekivalo u jesen. Realna potrošnja će se povećati sličnim stopama kao i 2023. godine, što rezultira nešto manjim doprinosom rastu realnog BDP-a. Očekuje se da će investicije značajno porasti kako implementacija RRP ubrzava i kako se uslovi finansiranja olakšavaju. Predviđa se da će se sastav bruto formiranja osnovnog kapitala prebaciti sa građevinarstva na produktivnija ulaganja kao što su oprema i strojevi. Međutim, investicije će vjerovatno izazvati veću potražnju za uvozom i za robu i za usluge, što se predviđa da će smanjiti pozitivan doprinos neto izvoza u 2024-25.

Godišnja inflacija HICP-a smanjila se na 4,2% u 2023. godini. Osnovna inflacija isključujući cijene energije i hrane bila je znatno viša, u prosjeku 5,3% u 2023. godini, ali je pala ispod nivoa inflacije HICP do decembra 2023. Ovo odražava progresivno umjerenost pritisaka potražnje na osnovne cijene i niži od očekivanog prolaz prethodnih šokova cijena energije i hrane. Očekuje se da će pooštravanje tržišta rada, zajedno sa nedavno najavljenim povećanjem minimalne plaće (od aprila 2024.), izvršiti određeni pritisak na cijene, što bi djelomično nadoknadilo utjecaj nižih cijena energije na inflaciju. Sve u svemu, očekuje se da će inflacija HICP-a postupnije opadati 2024. i 2025. godine, na 2,7% odnosno 2%. To je neznatno niže nego u jesenskoj prognozi u obje godine.