U trećem tromjesečju 2023. realni rast BDP-a iznosio je 3,6% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, te 1,3% u odnosu na prethodni kvartal. Bruto dodana vrijednost u oblastima građevinarstva, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te industrije i vodosnabdevanja, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije zabilježila je značajan realni rast. Izvoz je porastao za 3,7% u odnosu na 2022. godinu, dok je uvoz smanjen za 5,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Odnos izvoza i uvoza iznosio je 77,7% i bio je veći nego u istom periodu prethodne godine. Najveći udio u izvozu Srbije zabilježen je u Vojvodinskoj oblasti (33,4%), a slijede Beogradska regija (24,2%), Šumadija i Zapadna Srbija (20,8), te Južna i Istočna Srbija (19,4). Najveći udio u uvozu Srbije zabilježen je u Beogradskoj regiji (43,3), a slijede Vojvodina (33,1), Šumadija i Zapadna Srbija (13,3), te Južna i Istočna Srbija (8,3).

“Stopa zaposlenosti u Srbiji iznosi 49,6%, a stopa nezaposlenosti 10,1% u prvom kvartalu 2023. godine. Broj zaposlenih osoba starijih od 15 godina porastao je za 31.500 u prvom tromjesečju 2023. godine, što je povećanje od 1,1% u odnosu na prvo tromjesečje 2022. U istom periodu broj nezaposlenih smanjen je za 25.000, što je pad od 0,8%. Na regionalnom nivou, značajan porast stope zaposlenosti zabilježen je u Beogradskoj regiji (2,7%) i Vojvodini (1,6%). Povećanje broja zaposlenih bilo je najuočljivije u prerađivačkom sektoru, dok je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježen pad broja zaposlenih.

Inflacija u Srbiji je u padu od aprila i vratila se na jednocifreni nivo u oktobru 2023. godine, dok je u decembru dodatno usporila na 7,6% godišnje. Očekuje se da će inflacija nastaviti padati kroz projekcirani horizont, a povratak na ciljani opseg tolerancije očekuje se sredinom 2024. i približava se centralnoj tački cilja do kraja 2024. godine. Realni rast BDP-a u trećem tromjesečju 2023. iznosio je 3,6% godišnje (1,0% s.a.), a u četvrtom kvartalu očekuje se ubrzanje na oko 3,8% godišnje. Deficit tekućeg računa (CAD) u 2023. iznosio je 1,1 milijardi eura, dok se na nivou godine predviđa da će biti manji od projektiranih 1,7 milijardi eura (2,5% BDP-a). Za 2024. predviđa se da će CAD iznositi 2,9 milijardi eura (3,8% BDP-a) zbog očekivanog ubrzanja investicijskog ciklusa.”

Ukratko, privreda Srbije je ekonomija višeg i srednjeg dohotka zasnovana na uslugama sa snažnim fokusom na tercijarni sektor. Zemlja se suočavala s ekonomskim izazovima u prošlosti, ali je postigla značajan napredak posljednjih godina, sa brzim ekonomskim rastom, povećanjem zaposlenosti i opadanjem stope nezaposlenosti. Izvoz zemlje značajno se povećao, a predviđa se da će deficit tekućeg računa ostati uglavnom stabilan u narednim godinama. Očekuje se da će inflacija nastaviti padati, a predviđa se da će rast realnog BDP-a ubrzati u narednim godinama.

Očekuje se da će tržište nekretnina u Srbiji dostići predviđenu vrijednost do kraja 2024. godine, a stambeni segment dominira tržištem. Tržište je doživjelo porast obima prodaje i cijena 2023. godine, ali je druga polovina godine svjedočila usporavanju i stagnaciji u većini gradova. Beograd ima najviše prosječne cijene kvadratnog metra u Srbiji, a Novi Beograd je jedna od najskupljih lokacija. Mišljenja u sektoru nekretnina su podijeljena, a neki vjeruju da će cijene stagnirati, dok drugi predviđaju pad. Međutim, većina investitora predviđa stabilnost cijena. Ekonomska nestabilnost, kako u zemlji tako i na globalnoj razini, identifikovana je kao primarni izazov u poslovanju s nekretninama. Čimbenici kao što su kreditni uslovi, inflacija i nedostatak radne snage u građevinskom sektoru također se smatraju elementima rizika. Većina ispitanika vjeruje da će njihovi prihodi ili ostati stabilni u odnosu na 2023. ili će vidjeti povećanje. Investitori identifikuju nepovoljne uslove kredita, rastuće cijene građevinskog materijala, geopolitičku nestabilnost i smanjenu potražnju za stanovima “prve prodaje” kao faktore koji najviše utiču na njihovo poslovanje. Predstojeći period procjenjuje se kao dno tržišnog ciklusa, predstavljajući povoljno vrijeme za kupovinu nekretnina s dovoljno prostora za pregovore s prodavačima. Međutim, ne očekuje se značajan pad cijena, a moglo bi doći do smanjenja obima trgovanja. Tek 2025. očekuje se porast potražnje i transakcija, a potencijal za daljnje povećanje cijena ovisi o dinamici ponude

‍