Ekonomija Crne Gore nastavila je brzo rasti 2023. godine, vođena privatnom potrošnjom i dobrom turističkom sezonom. Predviđeno je usporavanje za 2024-2025. jer će visoka inflacija i rastući troškovi zaduživanja utjecati na potrošnju domaćinstava i privatna ulaganja. Slabija vanjska potražnja vjerojatno će utjecati na turizam. Dobar fiskalni učinak u 2023. godini podržan je visokim rastom prihoda od poreza na potrošnju i jednokratnih stavki, dok je kapitalna potrošnja ostala nedovoljno izvršena. Međutim, budžetski deficit će se povećati usled pooštravanja uslova finansiranja i rastućih troškova kamata.
Realni BDP se povećao za 6,6% na godišnjoj razini u prvoj polovini 2023. godine, potaknut snažnom privatnom potrošnjom, kao rezultat povećanja realnih plata, zaposlenosti i zaduživanja domaćinstava te vrlo uspješne turističke sezone. Porast izvoza dobara i usluga nadmašio je rast uvoza i dodao realnom rastu BDP-a. Bruto formiranje osnovnog kapitala i državna potrošnja umjereno su se povećavali. Glavni izazov nastao je zbog visoke inflacije i političke neizvjesnosti.
Predviđa se da će ekonomski rast ostati snažan 2023. godine, potkrijepljen privatnom potrošnjom i izvozom usluga. U razdoblju 2024-2025. Rast BDP-a trebao bi biti umjeren usred teškoća zbog još uvijek povišene inflacije, strožih uslova finansiranja, unutrašnje političke fragmentacije i slabe vanjske potražnje. Očekuje se da će ovi faktori utjecati na realni raspoloživi dohodak, privatnu potrošnju, oporavak investicija i izvoz turizma.
Deficit tekućeg računa trebao bi se smanjiti 2023. godine zbog zdravog rasta izvoza, bez obzira na nešto niže viškove primarnog i sekundarnog bilansa prihoda u skladu sa usporavanjem u EU i nižim doznacima. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa dodatno neznatno smanjiti tijekom 2024.-2025. zbog manjeg rasta uvoza koji je rezultat umjerene potrošnje. Bilans rizika nagnut je u nadole zbog prigušenih izgleda rasta glavne izvozne baze čini je ranjivom na fluktuacije međunarodne potražnje, a povišene cijene mogu smanjiti vanjsku potražnju za turističkim uslugama u Crnoj Gori.
Izvori:
https://ec.europa.eu/economy_finance/forecasts/2023/autumn/autumn_forecast-2023_me_en.pdf
| 2024. | 2025. | 2026. | 2027. | |
|---|---|---|---|---|
| Vrijednost novca | 0 | 0 | 0 | 0 |
| Bankovna štednja | 0 | 0 | 0 | 0 |
| Vrijednost ulaganja u nekretnine | 0 | 0 | 0 | 0 |
Najveća inflacija zabilježena je 2022. godine. U skladu sa zvaničnim podacima i ekonomskim trendovima predviđa se da će u narednom periodu inflacija u Hrvatskoj imati blagi godišnji pad.
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Najveći izvoz Crne Gore su bakarna ruda (335 miliona evra), električna energija (262 miliona evra), sirovi aluminijum (237 miliona evra), aluminijska ruda (47,2 miliona evra) i pakirani lijekovi (43,9 miliona evra), izvozi uglavnom u Južnu Koreju (321 miliona evra), Srbiju (159 miliona evra), Italiju (125 miliona evra), Švicarsku (€116M) i Bosnu i Hercegovinu (95.5 miliona evra).
Valuta: EUR
Vrijednosti: u .000
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Zabilježen je blagi porast BDP-a, dok su bruto investicije u trajnom rastu. Potrošnja stanovništva iznosi oko 58 milijuna eura.
Valuta: EUR
Vrijednosti: u .000
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Kao rezultat svoje analize u martu 2024. godine, agencija Standard & Poor's potvrdila je kreditni rejting B Crne Gore sa pozitivnim izgledima. U martu 2020. godine, Moody's Investors Service potvrdio je kreditni rejting Crne Gore od “B1 sa stabilnim izgledima”.
Izvori:
https://tradingeconomics.com/montenegro/rating
Valuta: EUR
Izvori:
https://monstat.org/cg/
Valuta: EUR
Izvori:
https://www.monstat.org/
Izvori:
https://www.cbcg.me/
Izvori:
https://www.cbcg.me/
