Predviđa se da će ekonomska proizvodnja nastaviti sporo rasti 2024. godine, a očekuje se da će kupovna moć domaćinstava imati koristi od dezinflacije i povećanja plata, u pozadini otpornog tržišta rada. Investicije će se oporaviti, vođene infrastrukturnim projektima koje finansiraju vlada i RRF koji nadoknađuju otpor nižih troškova za stambenu izgradnju. Predviđa se da će godišnji BDP realno porasti za 0,7%, nešto niže nego što se očekivalo u jesen
Procjenjuje se da je realni BDP porastao za 0.6% u 2023. godini, neznatno ispod prognoze za jesen 2023., jer se privatna potrošnja umjerena, a ulaganja znatno usporila, zbog rastućih troškova finansiranja i postupnog ukidanja poreskih kredita za obnovu stanova. Nakon smanjenja za 0.3% u drugom tromjesečju, BDP je porastao u trećem i četvrtom kvartalu, pružajući marginalno pozitivan prijenos u 2024.
Očekuje se da će investicije ubrzati 2025. godine, jer se implementacija projekata podržanih od RRF-a ubrzava, povećavajući potrošnju infrastrukture i kupovinu materijalnih i nematerijalnih sredstava preduzeća, za koje se očekuje da će imati koristi od poboljšanja finansijskih uslova. Ovaj porast kapitalne potrošnje trebao bi se pretvoriti u jači rast uvoza, iznad blago poboljšanih izgleda za izvoz. Sve u svemu, predviđa se da će realni BDP porasti za 1.2% u 2025. godini, nepromijenjen u odnosu na jesen.
Inflacija HICP-a je prošle godine konstantno smanjivala od vrhunca 2022. godine, potaknuta brzim padom cijena energije koje postepeno prelaze na ostalu robu, ali i ograničenim povećanjem inflacije usluga. U četvrtom tromjesečju 2023. inflacija je pala na 1% na godišnjem nivou i ostala ispod 1% u januaru. Umjereno povećanje plata do sada je pomoglo da se inflacija drži pod kontrolom. Kako se glavni kolektivni ugovori o radu postupno obnavljaju, očekuje se da će radnici povratiti prošle gubitke kupovne moći. Inflacija HICP-a predviđena je na 2,0% u 2024. i 2,3% u 2025. godini zbog očekivanog povećanja plata, koje vodi javni sektor. U odnosu na jesen, ovo je revidirano prema dolje za 2024. godine, ali ostaje nepromijenjeno za 2025. godinu.
Izvori:
Ekonomska prognoza za Italiju - Evropska komisija (europa.eu)
2024. | 2025. | 2026. | 2027. | |
---|---|---|---|---|
Vrijednost novca | 0 | 0 | 0 | 0 |
Bankovna štednja | 0 | 0 | 0 | 0 |
Vrijednost ulaganja u nekretnine | 0 | 0 | 0 | 0 |
Najveća inflacija zabilježena je 2022. godine. U skladu sa zvaničnim podacima i ekonomskim trendovima, predviđa se da će u narednom periodu inflacija u Italiji imati blagi godišnji pad.
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Najveći izvoz Italije su pakirani lijekovi (34,4 milijardi dolara), rafinirana nafta (24,6 milijardi dolara), automobili (16,4 milijarde dolara), motorna vozila; dijelovi i pribor (8701 do 8705 USD) (14,8 milijardi USD) i vakcine, krv, antiserumi, toksini i kulture (11,8 milijardi USD), izvozi uglavnom u Njemačku (78.5 milijardi USD), Sjedinjene Države (68,2 milijardi USD), Francuska 63.8 milijardi USD), Španjolska (32.8 milijardi USD) i Ujedinjeno Kraljevstvo (28,5 milijardi USD).
Valuta: EUR
Vrijednosti: u .000
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Zabilježen je blagi porast BDP-a, dok su bruto investicije u trajnom rastu.
Valuta: EUR
Vrijednosti: u .000
Izvori:
Svjetska banka (2024)
Kao rezultat analize u julu 2022. godine, kreditni rejting Standard & Poor's za Italiju iznosi BBB sa stabilnim izgledima. U novembru 2023. godine Moody's kreditni rejting za Italiju zadnji put je postavljen na Baa3 sa stabilnim izgledima.
Izvori:
https://tradingeconomics.com/italy/rating
Valuta: EUR
Valuta: EUR
Izvori:
https://www.statista.com/
Izvori:
https://www.bancaditalia.it/
Izvori:
https://www.bancaditalia.it/