Realni rast u Hrvatskoj mogao bi biti brži 2024. nego prethodne godine, a porasti više nego što se ranije očekivalo zbog nešto boljih rezultata na prijelazu godine. Predviđa se da će rast realnog BDP-a Hrvatske 2024. godine iznositi 3,2%, a do kraja projekcijskog horizonta pasti na prosječno 2,7%. Na očekivane trendove u 2024. i dalje u velikoj mjeri utiče snažan rast domaće potražnje, a posebno porast lične potrošnje, podržan povoljnim trendovima na tržištu rada i rastom realnih prihoda. Očekuje se da će investicijska aktivnost nastaviti svoj uzlazni put, iako sporijim tempom nego 2023. godine, s obzirom na to da bi javne investicije mogle početi moderirati zbog završetka nekih programa i projekata koji se finansiraju iz fondova EU.

Na domaćem tržištu rada očekuje se relativno snažan rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, uz daljnji rast nominalnih plata, iako sporijim tempom, nakon čega slijedi postepeni oporavak realnih plata. U svjetlu kontinuirane uzlazne faze ekonomskog ciklusa, očekuje se daljnji rast zaposlenosti (za 1,8% u 2024.), iako sporijim tempom prema drugom dijelu projekcijskog horizonta. Očekuje se da će nezaposlenost nastaviti opadati, a stopa nezaposlenosti u ILO-u mogla bi biti 6% 2024. Očekuje se da će nominalne i realne bruto plate u Hrvatskoj nastaviti rasti 2024. godine, iako nešto prigušenijim tempom nego prošle godine, uz izražen rast plata u javnom sektoru, iako će to ovisiti o pregovaračkoj moći radnika u privatnom sektoru. Očekuje se da će rast plata nastaviti usporavati tokom ostatka projekcijskog horizonta.

Nakon vrlo visokih razina zabilježenih 2023. godine, predviđa se da će suficit na tekućem i kapitalnom računu platnog bilansa Hrvatske biti nešto niži u 2024. i godinama koje dolaze. Posebno visok suficit na tekućem i kapitalnom računu od 4% BDP-a u 2023. godini rezultat je pada cijena energije i rastućih prihoda od turizma, uparen sa rekordnim prilivima sredstava EU uoči isteka perioda korištenja sredstava dodijeljenih u okviru finansijske koverte 2014-2020. Kako ovi povoljni efekti nestaju, očekuje se da će se suficit na tekućem i kapitalnom računu smanjiti na 3,8% BDP-a u 2024. i dalje na 3,1% BDP-a do kraja projekcijskog horizonta. To se uglavnom može pripisati manjim predviđenim prilivima iz budžeta EU u odnosu na vrhunac 2023. i rastu vanjskotrgovinskog deficita zbog rastuće domaće potražnje. Na ukupni bilans može negativno utjecati i kontinuirano povećanje rashoda na računima prihoda, uglavnom zbog rastućih zarada stranih radnika u Hrvatskoj, što će sve više utjecati na platni bilans. Suprotan učinak mogao bi proizvesti pad profita banaka nakon izuzetnih rezultata 2023. godine. Prihodi od turizma će stalno rasti tokom projekcijskog horizonta, iako sporijim tempom s obzirom na ograničenja na strani ponude. Uporno povišeni rizici za ekonomske odnose sa stranim zemljama uglavnom su povezani sa cijenama energije i drugih sirovina, nakon čega slijede geopolitičke tenzije i trgovinska fragmentacija, što može ometati vanjsku trgovinu i oslabiti raspoloženje investitora. Postoje i rizici povezani s korištenjem sredstava EU, koji mogu ili premašiti trenutne projekcije ili ne ispuniti očekivanja zbog ograničenog apsorpcijskog kapaciteta domaćih korisnika.

“Na hrvatskom tržištu nekretnina počinje se pojavljivati recesija, koja se odražava ne samo u Hrvatskoj već posebno na ključnim tržištima kao što su Njemačka i Austrija, gdje se kupovna i prodaja u 2023. dramatično smanjila za preko 50 posto.

S obzirom na stalni rast kamatnih stopa, ne očekuje se značajan rast cijena nekretnina. Vjerojatni scenarij razvoja cijena sljedeće godine je smanjenje broja transakcija kupnje i prodaje. Sljedeće godine vjerojatno će biti manje stranaca koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj. To je pokazatelj da cijene više neće rasti, već su u ovom trenutku dostigle hipotetički maksimum.”

Očekivana održiva stopa rasta u Hrvatskoj dobra je stvar za nekoga ko želi ulagati u nekretnine u ovoj zemlji jer ukazuje na to da će tržište nekretnina vjerojatno ostati stabilno i ponuditi potencijal za dugoročnu aprecijaciju kapitala. Osim toga, sugerira da je ekonomija zemlje zdrava i nastavlja da raste, što može dovesti do povećane potražnje za nekretninama.

‍